"SEHER" Vrazici

Vrazici i okolina


30.07.2012.

Salih Sivcevc


Salih Sivcevic

(1885,Celic-1943,Tuzla)



Ime i prezime: Salih Sivcevic
Datum i mjesto rodjenja: 1885, Celic
Kontakt adresa:

Kratka biografija:

Hafiz dr. Salih ef. Sivcevic rodjen je 1885. godine u Vrazicima, podmajevicevo selo, 5km udaljeno od opcinskog centra Celic. Potjece iz zemljoradnicke porodice, od oca Abdulkerima i majke Begije. Kao dijete i mladic Salih je ucio u mekteb ibtidaiji u svom rodnom selu sve do odlaska u medresu u Brckom. Tu je takodje vrlo cesto slusao uzbudljive price i opise dogadjaja putnika, koji su navracali u to mjesto, sto je znatno uticalo na njegov nemiran duh i odlazak u svijet. Goine 1897., kao mladic od 12 godina, upisuje se u Cacak medresu u Brckom, koju uspjesno zavrsava. Godine 1903. sa svojim prijateljem i vrsnjakom iz medrese rahmetli Alijom Livodicem krenuo je u Istanbul. Po dolasku u Istanbul, da bi se prehranili i ustedili nesto novaca za nastavak skolovanja, obavljali su uz hodzaluk i razlicite fizicke poslove. Godine 1904. upisali su se u medresu u Istanbulu, u klasi cuvenog muderrisa hfz. Mehmeda Teufika bin Mehmeda Sabita. Nakon 10 godina slusanja njegovih predavanja, hfz. Salih ef. je 1914. godine (1333. godine po Hidzri) dobio idzazetnamu kojom se "proglasava sposobnim za sva islamska vjerska zvanja". To je takodje ovjereno i od Ministarstva prosvjete (odjeljenje za vjere) Turske i Ministarstva za vanjske poslove.

U toku skolovanja zivjeli su od hodzaluka (vjerskih usluga) i fizickog rada. Bio je to rezak zivot, pa je njegov prijatelj, hfz. Alija Livodic, prekinuo dalje skolovanje i vratio se u Bosnu.

Salih ef., sad vec hafiz, sa vanrednim glasom i mekamom, upisuje se na Daru-l-hilafe (reformirana velika teoloska skola) u Istanbulu. Studije zavrsava 1918. godine (1337. godine po Hidzri) kao odlican student u rekordnom roku od 4 godine i dobiva diplomu kojom se "proglasava sposobnim za najveca islamsko vjerska zvanja". Diplomu potpisuje 10 profesora (muderrisa) a ovjerava Prosvjetni inspektorat za vjeru i Sejhu-l-islam, vrhovni islamski starjesina, Es-Seid Nuri.

Godine 1918. (1337 po Hidzri), kao redovan student , nastavlja skolovanje na Sulejmaniji - Daru-l-Mutehassisin, velikoj reformiranoj skoli za doktorat. Nakon trogodisnjeg slusanja predavanja, polaganja potrebnih ispita i uspjesne odbrane pismene radnje za doktorat teologije, 1921. godine (1340. godine po Hidzri), prima diplomu koja mu daje najveci stepen vjerskog obrazovanja - doktor teologije i proglasava ga "sposobnim za sva najveca islamska vjerska zvanja, kao doktor teologije". Potpise pet profesora ovjerava Prosvjetni inspektorat za vjeru i Ministarstvo prosvjete Odjeljenje za vjer Turske.

Prema nekim navodima u medjuvremenu je pohadjao, privatno, dvije godine i predavanja na Daru-l-fununu. Ukupno skolovanje hfz. dr. Saliha ef. Sivcevica u Istanbulu trajalo je 17 godina.

Nakon zavrsenog skolovanja Salih ef. se javio kao dobrovoljac u tursku armiju, gdje je kao oficir ucestvovao krajem 1921. i pocetkom 1922 . godine u konacnom oslobadjanju Turske od Grka.

I pored primamljivih ponuda za visoke vjerske funkcije u Turskoj godine 1922 vraca se u Bosnu u tada malu kasabu Tuzlu, gdje je postavljen za upravitelja Behram-begove medrese. Bio je veoma uspjesan u svom poslu te je ostavio jak utisak na dzematlije Behram-begove dzamije, carsiju i siru okolinu. Posebno se isticao po svojim vazi-nasihatima koje je odrzavao svakog petka. Sa uvodnom besjedom njegovih vazova pocinju i danas svake sedmice, predavanja iz Mesnevije u naksibendijskoj tekiji Sejh Ahmed Nurudin u Tuzli. Po povratku iz Istanbula stupio je u brak sa Dzulzarom Sijercic, kcerkom hadzi Ahmet-bega Sijercica, veleposjednika i mutevellije vakufa u Tuzli. U braku je imao sestoro djece.

Kao upravitelj medrese, posto je uvidio da interes ucenika za upis opada a narocito u periodu od 1907 do 1922 godine odlucuje se na siroku reformu Medrese. Ta reforma je izmedju ostalog obuhvatala; ukidanje individualne nastave i uvodjenje razredne nastave u petogodisnjem trajanju, uvodjenje u Medresu potrebne skolske dokumentacije i administracije, izgradjuje se internat i osnivaju se djacke kuhinje, uvodjenje prijemnog ispita iz kiraeta i uvjetovanje upisa u Medresu zavrsenom osnovnom skolom, osnivanjem biblioteke Behrem-begove medrese. Od ukupno 21 godinu radnog staza hfz. dr. Salih ef. Sircevic, 18 godina je proveo na reformi, razvoju i podizanju ugleda Medrese. Zajedno sa nastavnickim vijecem Medrese, ukupnim radom na podizanju nivoa obrazovanja ucenika (softi, talebe), ova Medresa je prednjacila nad gotovo svim medresama istog tipa u BiH. Za uspjesan rad Medrese, reisu-l-ulema Fehim ef. Spaho dodijelio je priznanje njenom upravitelju hfz. Salihu.

Pored aktivnosti na reformi Medrese, bio je aktivan i na sirem vjerskom obrazovanju stanovnistva. Radio je takodje u dobrotvornim organizacijama - "Merhamet", ciji je bio clan i funkcioner (1930 clan Upravnog odbora "Merhameta" u Sarajevu). Na taj nacin je uspostavljao kontakte sa vidjenim ljudima, alimima i drugim gradjanima Tuzle, sire regije i Bosne.

U vremenu od 1929. do 1933. godine, hfz. dr. Salih ef. Sivcevic bio je clan Hodzinske kurije, vrhovne vjerske institucjie muslimana BiH. Hodzinska kurija, u to vrijeme, sastojala se od 14 clanova i vrsila izbor Reis-l-uleme i clanova Ulema-i medzlisa. U tom periodu bio je kndidat za reisu-l-ulemu. U periodu od 1928. do 1932. godine bio je clan Ulema-i medzlisa u Sarajevu. To clanstvo je izgubio s potpisivanjem Rezolucije o vjerskoj autononiji muslimana Jugoslavije. Kralj Aleksandar razrijesio ga je te duznosti, pa je ostao bez posla. Poslije toga vraca se iz Sarajeva u Tuzlu i nastavlja rad u Medresi. Pored aktivnosti na reformi Medrese, bio je aktivan i na sirem vjerskom obrazovanju stanovnistva. U svoje dersove vjesto je ukomponirao hadise Muhammeda, a.s., razne hikaje - price iz zivota ashaba, drugova Muhammeda, a.s. i velikih imama: Ebu Hanife, Malika, Safije, Ahmeda, objasnjavajuci na pristupacan nacin njihove mezhebe - fikhsko-pravne skole u islamskom ucenju. Za svaki svoj ders pisao je pismene pripreme na turskom ili arapskom jeziku. Analiza tih priprema upucuje na zakljucak da iako je bio odlican retorik, nista nije prepustao slucaju. Znao je tacno i detaljno razraditi sve sto je htio postici svojim nastupom. Zato se i danas veoma cesto i u obicnim razgovorima, u krugu starijih generacija, na podrucju njegovog djelovanja citiraju njegove misli i savjeti. To upucuje na zkljucak da je kod muslimanskog stanovnistva stekao izuzetno postovanje.

Svoje bogato iskustvo u odrzavanju vazova iskazao je djelimicno u "Rijec dvije o potrebi vazova," El-Hidaje, god.II, br. 6, str. 82.

Hfz. dr. Salih ef. Sivcevic sagorio je u dogradnji, opremi i reformi Medrese, te predavackim aktivnostima na vjerskom obrazovanju stanovnistva. Koliki je bio zljubljenik Medrese i njenog razvoja, moze se vidjeti i iz toga sto je oba sina upisao u Medresu.

Pred pocetak Drugog svjetskog rata tesko je obolio od TBC. Bolest mu se pogorsala, kada je Njemacka vojska zauzela Medresu 1943. godine i odnijela sve stvari i opremu. Ovaj skromni covjek, veliki patriota i alim tiho je umro 29. 3. 1943. godine.

Uz prisustvo velikog broja gradjana Tuzle, bivsih ucenika i prijatelja iz cijele BiH, 30. 3. 1943. godine pokopan je na Tuzlanskom mezarju "Boric" u neposrednoj blizini poznatog alima iz turskog perioda, po legendi cuvenog sejha Vale-efendije.


Izvori:

- Porodicna personalna dokumentacija hfz. dr. Saliha ef. Sivcevica.

- Hifzija Suljkic, "Kratke biljeske o Behrem-begovoj medresi", Hikmet, br.12, 1994, str. 420.

- "Spomenica 20 godina drustva "Merhamet" u Sarajevu", 1913-1933, str. 22.

- Vedad Gurda, "Tuzlanska baklja islama", Misak, br. 1, 1997, str. 9.

- "Clanovi vrhovnog vjerskog vodstva jugoslovenskih muslimana", Kalendar, str. 114.

- Putni nalozi Ulema-medzlisa u Sarajevu iz 1929. Godine.

- Jahja Zade, "Hikmet i Emir Sekib Arslan", Hikmet, br. 12, 1994, str. 424.

- Porodicna sjecanja i kazivanja.

- "Turali-begov vakuf u Tuzli", Sarajevo, 1941, str. 18.

- "Prvi izvjestaj o radu Ulema-medzlisa u Sarajevu", Glasnik IVZ, br. 3, 1933, str. 31.

- "Uredba o nizim medresama", Glasnik IVZ, br. 5 i 6, 1939, str. 191.

- Hifzija Suljkic, "Reformator i pedagog", Misak, br. 2, 1997.

- Fehim Spaho, Glasnik IVZ, br. 7, 1939, str. 299.


Napomena:

Ovo je bio sazetak rada: Hamdija Sivcevic, "Sjecanje na jednog reformatora", Glasnik RIZ vol. LX (mart-april 1998), br. 3-4, str. 391-401.


Priredio:

Adem Nusinovic,

Januar, 1999.





Bibliografija:



25.07.2012.

RAMAZAN 2012(1433 hidžretska godina)

Ramazanski post je jedan od pet stubova islama. Prema islamskim principima, post predstavlja putpuno odricanje od hrane, pića, pušenja, spolnih i bilo kojih drugih tjelesnih zadovoljstava, ali i nedoličnog govora i ponašanja, od zore do zalaska sunca. Post je obavezan za sve fizički i psihički zdrave i punoljetne muslimane i muslimanke. Postoje dva obroka u ramazanu, sehur ili obrok prije početka posta, i iftar ili obrok nakon završetka posta.

Prema mišljenju stručnjaka, post može negativno djelovati na hronične srčane bolesnike jer se među ovom grupom bolesnika pojavljuju slučajevi srčanih tegoba, zdravstvenih pogoršanja i neravnomjernih otkucaja srca u toku mjeseca ramazana. Ipak, to ne znači da svi srčani bolesnici ne mogu postiti.

Prema ocjenama medicinskih stručnjaka, prije početka posta potrebno je da se osobe koje imaju zdravstvenih problema konsultuju sa svojim ljekarima i pitaju da li mogu postiti.

U toku mjeseca ramazana pripremaju se i posebna jela, kako bi ovaj period protekao u blaženom i lijepom ozračju.

Najduži dan ovogodišnjeg posta je 20. juli, kada će vjernici postiti 17 sati i 27 minuta, a najkraći je ujedno i zadnji dan ramazana, 18. august, kada će postači 15 sati i 57 minuta provesti u odricanju od jela, pića i svih ovozemaljskih užitaka.

Sveti muslimanski mjesec ramazan nastupit će današnjim zalaskom sunca. Prvi teravih-namaz je istu noć, a prvi dan posta u petak. Muslimani Balkana i cijelog svijeta postit će 30 dana, od zore do zalaska sunca, a bajram je 19. augusta. Najduži dan ovogodišnjeg posta je 20. juli, kada će vjernici postiti 17 sati i 27 minuta, a najkraći je ujedno i zadnji dan ramazana, 18. august, kada će postači 15 sati i 57 minuta provesti u odricanju od jela, pića i svih ovozemaljskih užitaka.

07.02.2012.

vrazicke plaze

07.02.2012.

Refija Durakovic(Kevric)

Danas je na ahiret preselila Refija Durakovic(Kevric)zvana zelena.
Dženaza namaz je sutra (srijeda) u ikindiju.
Da joj dragi Allah dž.š podari vjecni rahmet a porodici sabur.

Bajro Kevric Vrazici

04.02.2012.

snijeg u vrazicima

Stanovnike Vražića snijeg je iznenadio, a djecu obradovao, trećeg februarskog dana koji i dalje neprestano pada. Glavni put kroz Vražiće je, pa hajmo reći, prohodan ali ostali sporedni putevi su zatrpani snijegom jer nisu čišćeni od jutros. Opština Čelić ima potpisan ugovor  sa  d.o.o. ”Papilon” Čelić koji je dužan puteve održavati prohodnim. U ugovoru stoji da “pod održavanjem prohodnosti puteva u zimskom periodu podruzumijeva se: uklanjanje snijega i leda sa kolovoza, posipanje kolovoza posipnim materijalom u cilju sprečavanja poledice, te svakodnevno jutarnje informisanje o stanju na cestama.”

Nadamo se da će se ovaj problem riješiti u što kraćem vremenskom roku i da će građani, ne samo Vražića već i ostalih mjesnih zajednica na lokaciji opštine Čelić, imati prohodne puteve.


Noviji postovi | Stariji postovi

<< 03/2017 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
262728293031